Vespa nije samo ostavila trag na celu jednu epohu, već je postala evropski simbol borbe za oporavak od katastrofe drugog svetskog rata. Piaggio je izašao iz konflikta sa svojom Pontendera fabrikom potpuno demoliranom bombama. Kompanijom je upravljao Enrico Piaggio, pošto ju je preuzeo od svog oca Rinalda. Enrico je odlučio da se više ne bavi aeronautikom, i da se usredsredi na probleme ličnog prevoza.
Slomljena ekonomija Italije i katastrofalno stanje puteva nisu obećavali brz razvoj tržišta automobila. Ali glad za pokretljivošću je zahtevala brze odgovore. Zahvaljujući intuiciji Enrica Piaggia, u proleće 1946. godine rođena je Vespa.
D’Ascanio, koji nije voleo motorcikle, dizajnirao je revolucionarno vozilo. Koristeći svoje znanje o aeronautici, on je zamislio vozilo izgrađeno na ramu i sa ručicom za menjanje brzine. Motor je postavio na zadnji točak. Prednja viljuška, kao kod točka za sletanje kod aviona, omogućuvala je laku zamenu točka.
U aprilu 1946. godine, prvih 15 Vespi izašlo je iz Pontedera fabrike. Prva Vespa je imala 98cc i dvotaktni motor omogućavajući, 3.5 KS na 4,500 obrtaja. Dostizala je 60 kilometara na sat i imala je 3 brzine. To je bilo pravo vozilo na dva točka. Ali nije ličila na neudoban i bučan motorcikl; ona je na prvi pogled isticala klasu i eleganciju
Vespin uspeh je bio fenomen koji se više nikada neće ponoviti. Do kraja 1949. godine, proizvedeno je 35,000 komada. Italija je preboljevala svoje ratne rane i putovala Vespama. Za deset godina, proizvedeno je milion Vespi. Do sredine pedesetih godina, Vespe su već proizvodili u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Španiji i, naravno, Italiji, a samo nekoliko godina kasnije, u Indiji i Indoneziji.


125 1948. godine, legendarni 150 GS 1955., 50cc 1963., Primavera 1968., kao i PX, rođen 1978. godine koji se i danas još uvek proizvodi u klasi 125, 150 i 200cc , su samo neki od stepena tehničke i stilističke evolucije najpoznatijeg dvotočkaša na svetu. Ali Vespa nije samo komercijalni fenomen. Tokom godina Vespa je postala sinonim “Dolce Vita”-e. Dopisnici stranih novina opisivali su Italiju kao “zemlju Vespi”, a kakvu je ulogu Vespa igrala u italijanskom društvu prikazano je njenim pojavljivanjem u mnogim filmovima.
Iznenađuje sposobnost Vespe da preživi od jedne generacije mladih ljudi do neke drugačije generacije, dovitljivo menjajući svoj imidž svaki put. Prva Vespa je nudila pokretljivost svakome. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, ona je predstavljala vozilo za propagiranje revolucije ideja čiji su pobornici bili klinci tih godina. Reklamne kampanje kao što je “Ko vozi Vespu taj je pobednik” simbolišu jednu eru u našoj istoriji.

Sunday, May 15, 2011

Vespe na okupu!


Klub ljubitelja Vespe danas ima svoj Drugi Vespa susret koji započinje jutros u 10 sati u caffe baru Solitudo, nakon čega su krenuli u prvu vožnju već oko 11 i 30 sati. Vozilo se magistralom do Zatona gdje se skreće na cestu kroz Gornja sela, kroz Ljubač, Gromaču, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac, Riđicu i Majkove do Slanog, a oko 13 sati slijedio je zasluženi objed u Slanome

Vespe na okupu!
vespa64.jpgKlub ljubitelja Vespe danas ima svoj Drugi Vespa susret koji započinje jutros u 10 sati u caffe baru Solitudo, nakon čega su krenuli u prvu vožnju već oko 11 i 30 sati. Vozilo se magistralom do Zatona gdje se skreće na cestu kroz Gornja sela, kroz Ljubač, Gromaču, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac, Riđicu i Majkove do Slanog, a oko 13 sati slijedio je zasluženi objed u Slanome.

Naš fotograf okupljene ljubitelje legendarne vespe snimio je na mostu, gdje su se okupili i rado pozirali sa svojim ljubimcima, nastavljajući svoj đir. Oko 15 sati predviđen je povratak preko Majkova i Dubravice do Trstenog i magistralom do Grada, uz zaustavljanje na vidikovcu kod Dubravice. Za 17 sati predviđen je i ispit spretnosti na poligonu na Babinom Kuku, a potom odlazak na večeru, jer sudionici u nedjelju ujutro odlaze iz Dubrovnika sa svojim ljubimcima.
Na susretu su mogli sudjelovati svi vlasnici Vespi bez obzira na model i godinu proizvodnje.

No comments:

Post a Comment